Za okrugla brvna i za grede pravougaonog preseka koriste se sledeći načini ugaonih spojeva:
Sa viškom – „sedlasti zasek“ i „čašasti zasek“
Bez viška – „riblji rep“ i „zupčasti zasek“
Za profilisano i lamelirano drvo koriste se i sledeće vrste spojeva:
Na čelo – na klinovima ili „topli ugao“ (na čepu)
T-spoj za montažu unutrašnjih zidova
Produžni spoj za nastavljanje greda radi postizanja potrebne dužine
ugaoni spojevi za profilisano drvo
ugaoni spojevi sa viškom za profilisano drvo
„Na pola drveta“ – ovaj spoj nastaje usecanjem pravougaonog zaseka do dubine polovine debljine grede.
„Jezičasti zasek“ – ovaj spoj nastaje usecanjem dodatnog jezička u pravougaonom zaseku prethodne vrste spoja.
„Prost zasek“ – reč je o usecanju udubljenja na obe strane grede radi pouzdanog uklapanja u spoju.
ugaoni spojevi bez viška, za profilisano drvo
„Na čelo“ – najjednostavnija i najbrža varijanta. Grede se spajaju na čelo, a zatim se pričvršćuju nazubljenim čeličnim pločama. Retko se uspeva savršeno uklopiti krajeve grede, što dovodi do manje hermetičkih uglova.
„Na klinovima“ – koristi se klin od tvrdog drveta za čvrstinu ugla. Klin u zasecima sprečava pomeranje spojeva. Postoji nekoliko vrsta klinova: poprečni, produžni i kosi. Poslednji je najbolji, ali se dosta teško izrađuje.
„Na čepu“ – ova varijanta se koristi dosta često. U jednoj od dve grede koje se spajaju useca se zasek, a u drugoj – čep po meri zaseka. U zasek se stavlja međuvenčani izolator. Za čvrstinu konstrukcije grede se smenjuju zasecima i čepovima.
„Na pola drveta“ (zasek na polovinu širine grede) – za ovakav spoj se najpre buše otvori za klinove blizu ugaonih spojeva, dužina klina treba da bude dovoljna za nekoliko greda. Nekad se klin dodaje i u spojeve greda, što povećava čvrstinu spoja.
„Riblji rep“ – verovatno najčvršća varijanta. Način je veoma sličan čepu, samo što čep u ovom slučaju ima trapezoidan oblik.
Produžni Spoj Profilisanog Drveta
„Kosi spoj“ – najsloženiji način, ali i najčvršći.
„Čep na klinovima“ – grede sa istim zasecima na krajevima postavljaju se tesno jedna uz drugu, a pričvršćuju se klinom od tvrdog drveta koji se zabija u zasek.
„Na pola drveta“ – slično kao ugaoni spoj, ali krajevi greda se zasecaju na širinu koja je jednaka polovini debljine grede.
„Produžni čep“ – spoj se izvodi slično pričvršćivanju uglova na čep, usecanjem zaseka na jednom brvnu i čepa na drugom.
„T-spoj“ – suvo profilisano drvo se može koristiti za montažu unutrašnjeg zida, kada se greda useca pod pravim uglom u odnosu na zid. I ovo se izvodi na više načina. Nekad se po uzoru na „sedlasti zasek“ koristi zasek sa umetnutim jezičkom ili zasek sa čepom, pravougaonog oblika ili u popularnom obliku „riblji rep“, o kome smo već govorili iznad. Trapezoidni čep stvara veoma tesno uklapanje i zove se „tavasti spoj“. Ako je čep isečen pravougaonog oblika, u narodu se zove „polutavasti spoj“.
Spojevi i vrste zaseka za "divlju" brvnaru i okrugli balvan
način spajanja vencova okruglog balvana sa viškom
„Na pola drveta“ – formira se usecanjem jednostavnog produžnog zaseka poluokruglog preseka.
„Jezičasti zasek“ – stvara spoj pomoću jezička isečenog u donjem balvanu, koji se umeće u zasek gornjeg balvana.
„Zasek sa grebenom“ – na dnu čašastog zaseka useca se greben radi boljeg ugaonog uklapanja i zaptivanja brvnare.
„Prost zasek“ – zasecanja se prave na gornjem i donjem balvanu, nekad se dopunjuju jezičkom (čepom).
„Padajuća čaša“ (sibirska čaša) – u gornjem balvanu useca se ovalni zasek koji pada na donji balvan. Može sadržati dodatne elemente: greben ili jezičak, nekad i oboje.
način spajanja vencova okruglog balvana bez viška
„Riblji rep“ – ovaj spoj je veoma sličan prostom zaseku, ali se izrađuje od isečenog čeonog dela balvana. Spoj riblji rep može biti pravi, kosi (oblik „riblji rep“) ili kosi sa dodatim zasekom.
Ostali Tipovi Spojeva Vencova u Brvnari
„Kukasti spoj“ balvana – konstruktivno složen ugaoni spoj balvana povećane čvrstine. Postoje dve vrste – ili se useca na polovinu debljine balvana sa specifičnom kukom na krajevima balvana, ili se dodatno balvan oblikuje sa jedne strane radi povećanja korisne površine unutar kuće.
„Finski zasek“ – veoma sličan zaseku okruglog balvana sa „mesečevim zasekom“, ali ima dva žleba sa strane zaseka. Time se postiže čvršće naleganje vencova i smanjenje provetravanja zidova. Međuvenčano zaptivanje je potpuno skriveno u zaseku, ne izlazi iz žlebova, što poboljšava njegove radne karakteristike.
„Švedski spoj“ – ekskluzivna varijanta, kreativni šestougaonik balvana sa čašastim zasekom trapezoidnog oblika. Ovaj oblik je veoma teško izraditi, zato se ova vrsta brvnara retko sreće.
„Norveški, skandinavski spoj“ – izrađuje se od polovine balvana koja se obrađuje sa dve strane. Posebnost skandinavskog spoja je klinasti čep u gornjem balvanu, koji naleže u zasek donje polovine balvana.
„Kanadska čaša“ – u suštini isti norveški spoj sa klinastim čepom, ali se izrađuje na okruglim balvanima sa čašastim zasekom trapezoidnog oblika.
Brvnara „na stub“ „na ogradu“ – veoma stara tehnika sečenja, kod koje se balvani sa čepovima na krajevima postavljaju između stubova sa posebno isečenim zasecima. Ovi stubovi se vertikalno ukopavaju.
Pogledajte odgovore na pitanja o gradnji koja nam često postavljaju. Ako i dalje niste pronašli odgovor na svoje pitanje, obratite nam se – pokušaćemo da pomognemo.