potpuna razmena vazduha u kući od drveta
SISTEM VENTILACIJE U DRVENIM KUĆAMA
Ventilacija u drvenoj kući, posebnosti primene
Sistem ventilacije u drvenoj kući je važan faktor koji će u njoj stalno održavati prijatan i čist vazduh, utičući na zdravlje i udobnost stanovanja svih njenih stanovnika.
Sadržaj
Norme razmene vazduha u prostorijama drvene kuće
- za stambene prostorije (dnevna soba, spavaća soba) – minimum 30 m3/h po osobi;
- za kuhinju sa gasnim šporetom – 60 m3/h. Tokom kuvanja razmena vazduha treba da se poveća na 180 m3/h
- za kuhinju sa električnim šporetom – 50 m3/h. Tokom kuvanja razmena vazduha treba da se poveća na 180 m3/h;
- za kupatilo – 25 m3/h;
- za toalet – 25 m3/h;
- za zajedničko kupatilo – 50 m3/h;
- za tehničke prostorije, ostave i garderobe – 15 m3/h.
Za celu kuću, osim kuhinje, kupatila i balkona, obično se uzima vrednost od 3 m3/h za svaki kvadratni metar površine kuće.
Pasivna (prirodna) ventilacija u drvenoj kući
Ovaj tip provetravanja podrazumeva da se vazduh prirodno kreće sa ulice u kuću. Dovod se odvija kroz otvorene prozore ili vrata, a odvod – kroz vazdušne kanale.
Da protok vazduha ne bi nailazio na prepreke pri prolasku kroz ventilacioni kanal, njegova unutrašnja površina treba da bude glatka i bez suženja na spojevima.
Prednosti:
Jeftino. Cena vazdušnih kanala počinje od skromnog iznosa, a otvoren prozor je potpuno besplatan.
Jednostavno. Izduvni kanali se mogu postaviti sopstvenim rukama uz malu pripremu i poštovanje preporuka.
Mane:
Priroda neće uvek biti na vašoj strani. Prirodna razmena vazduha gotovo prestaje u toploj sezoni, jer napolju i u kući nema razlike u temperaturi. U hladnoj sezoni biće velikih gubitaka, i moraćete da trošite više na grejanje.
Mogućnost otvaranja prozora nije uvek prisutna.
Izduvni kanali možda neće moći da se izbore sa svim istrošenim vazduhom.
U prinudnom izduvnom sistemu, kao i u pasivnom, istrošeni vazduh se odvodi kroz ventilacione kanale, ali sada uz pomoć električnog ventilatora. Svež vazduh ulazi prirodnim putem.
Pri instalaciji ventilatora, povežite ga na prekidač za svetlo u kupatilu, tada će se zaustaviti istovremeno sa gašenjem svetla.
Prednosti:
Efikasno. Sa ventilatorom vazduh izlazi iz drvene kuće mnogo brže nego bez njega.
Praktično. Snaga većine ventilatora se može regulisati, tako da je lako kontrolisati brzinu protoka vazduha.
Mane:
Premalo svežeg vazduha. Dovod je ili potpuno odsutan, ili mali.
Dovodna ventilacija u drvenoj kući
Kao što ime govori, ona obezbeđuje dovod svežeg vazduha. Pošto se „iskorišćeni“ vazduh istiskuje iz drvene kuće svežim vazduhom, dovod se obavezno mora organizovati – inače će izduvavanje biti neefikasno.
Moguće je montirati vazdušne kanale sa ventilatorom, kao za izduvavanje, ali postoje i kompaktnije i jeftinije varijante – provetrivači. U provetrivače spadaju prozorski i zidni ventili, prečišćivači vazduha i drugi uređaji.
Prečnik svih vazdušnih kanala treba da bude isti, da se ne bi dozvolilo usporavanje protoka vazduha na spojevima.
Prednosti:
Svežina. Kada nam stalno pristiže svež vazduh, osećamo se energičnije.
Čistoća. Ventilacioni sistemi najčešće su opremljeni vazdušnim filterima. Različiti filteri čiste različita zagađenja: na primer, prečišćivač vazduha ima tri filtera – protiv prašine, alergena i štetnih gasova.
Funkcionalno. U opremu ventilacionih sistema mogu spadati grejač, ovlaživač, prigušivač buke i druge korisne opcije.
Mane:
Neki uređaji, na primer prozorski ventili, imaju nisku produktivnost: svežeg vazduha koji prenose dovoljno je maksimalno za jednu osobu. Da biste garantovano dobili dovoljnu količinu svežeg vazduha, bolje je koristiti prečišćivač vazduha
Dovodno-izduvna ventilacija u drvenim građevinama
Dovod i odvod vazduha obezbeđuje kombinovani sistem ventilacije. U ovom slučaju važno je uskladiti kapacitet: količina dovoda vazduha u drvenu kuću mora biti jednaka količini odvoda vazduha iz nje.
Pri uvođenju ventilacionog sistema, prilično često se ugrađuje zemljani izmenjivač toplote. Njegov vazdušni kanal se postavlja u zemlju na dubini od 1–2 m. Temperatura zemljišta tokom cele godine ostaje na oko 8–10 °C. Zimi vazduh prolazi kroz zemljani izmenjivač toplote i zagreva se, a leti se hladi. Sa takvim izmenjivačem toplote smanjuju se troškovi grejanja i klimatizacije.
Neki sistemi su opremljeni ugrađenom rekuperacionom jedinicom. Zimi zagreva ulazni vazduh koristeći iskorišćenu toplotu. Leti rekuperator radi zajedno sa klima uređajem i, obrnuto, hladi vazduh. Tokovi se pritom ne mešaju.
Prednosti:
čisto;
sveže;
funkcionalno;
efikasno.
Mane:
visoka cena;
složena montaža;
oprema ne radi bez napajanja.